Nedavno sam na Instagramu „svoje ljude“ pitala zašto su još uvijek pretili. Jedan od odgovora bio je „zbog šećera“. Istina, želi li se smršavjeti, s dodanim šećerom bi se trebalo pozdraviti. Jednostavno, ne može se „imat’ i ovce i novce“.
Ugljikohidrati su nam glavni izvor energije
U kruhu, krumpiru, riži, tjestenini… je škrob. Voće i med su slatki jer sadrže glukozu i fruktozu. U mlijeku je mliječni šećer laktoza. I ono je, složit ćete se sa mnom, pomalo slatkasto.
Škrobaste namirnice, po mogućnosti što je moguće manje prerađene (zobene pahuljice, integralni kruh, ječam…) potrebno je konzumirati, malo po malo tijekom dana; kao dio doručka, ručka i večere. Voće je idealna jutarnja i popodnevna užina.
Voće, krumpir i žitarice potrebni su nam i tijekom mršavljenja. Isključite li ih iz prehrane, osjećat ćete se umorno, iscrpljeno i bez energije. Bez dovoljno ugljikohidrata ćete moći izdržati neko vrijeme, no prije ili poslije, neminovno se javlja izrazita žudnja za slatkim. Jedna moja draga klijentica, koja je bila na dijeti koja je ograničavala unos ugljikohidrata, mi je kazala kako bi izbjegavajući kruh „udarala“ po keksima. Nemojte zavaravati sami sebe. Ne vodi to ničemu. Prirodnije je jesti kruh nego kekse, zar ne?
Zašto reći „ne“ kolačima i ostalim slasticama?
Prije nekog vremena jedna mi je gospođa rekla kako bi se radije odrekla kruha nego kolača. Tu nastaje veliki problem za sve koji žele smršavjeti.
Ljudi se odriču kruha misleći kako kruh deblja. Da, jedemo li, iz dana u dan za doručak pola štruce toplog, bijelog kruha s maslacem, naravno da ćemo se udebljati. A da umjesto bijelog odaberemo kiseli, raženi bavarski kruh? Njega sigurno nećemo moći pojesti pola štruce. Kriška ili dvije ovog kruha sa sirom, svježim krastavcem i čajem bit će nam zasitan i kvalitetan doručak. Osim toga, raženi kruh sadrži cijeli niz vitamina B skupine i više od duplo prehrambenih vlakana koja pomažu rad crijeva i detoksikaciju. Također, raženi kruh doprinosi osjećaju sitosti, te regulaciji lučenja inzulina i normalizaciji šećera u krvi čime pomaže prevenciju odnosno liječenje šećerne bolesti. Uz to, raž ublažava upalne promjene i doprinosi normalizaciji koncentracije masnoća u krvi.
Naravno, kolači su lišeni ovih pozitivnih karakteristika i ne manje važno, konzumiranjem kolača, iz prehrane izbacujemo kvalitetne namirnice koje su izvor neophodnih nutrijenata. Primjerice, ako za užinu u 17 h pojedemo kolač, nećemo pojest voće. Treba li spominjati da je jedna velika, sočna breskva niže energetske vrijednosti od kriške torte?
A što je sa „zdravim slasticama“?
Ako umjesto običnog šećera koristite smeđi, znajte da je to skoro jedno te isto.
Dalje, datuljin, javorov, brezin sirup su koncentrati šećera. Jedete li kolače koje ih sadrže umjesto običnog šećera, pogledajte istini u oči. Ti kolači su i dalje visokokalorični te i dalje izbacuju kvalitetne namirnice iz prehrane. Prihvaćate li da je bolje pojesti zdjelicu kupina prelivenih jogurtom nego energetsku bombu s integralnim brašnom i javorovim sirupom?
Stari kruh – za mršavljenje i regulaciju šećera u krvi
Želite li smršavjeti ili imate problema sa šećerom u krvi, svakako Vam preporučujem umjesto svježeg krha jesti kruh star 1, 2 ili 3 dana. Em ćete ga pojesti manje, em stari kruh doprinosi osjećaju istosti, sporije se razgrađuje i pomaže normalizaciju šećera u krvi.
Iskreno vjerujem da Vam je ovaj tekst pomogao shvatiti razlog zbog čega je kod mene kruh na zelenoj, a kolači na crvenoj listi. Sve nam je dopušteno jesti, a izbor je na nama. Ne možemo imati i ovce i novce, no to nam neće biti problem ako nam je zdravlje na prvom mjestu.
Ako želite smršavjeti i unaprijediti svoje zdravlje, a pri tome se kvalitetno hraniti, tu je moje individualno savjetovanje te novi termin skupne on-line edukacije “Od kaosa do savršenstva u prehrani za 10 dana” krajem kolovoza (prijave su u tijeku).
Uživajte u ljetu.
Veliki pozdrav svima.
Vaša Vesna