Kao i mnogo puta do sada, govorimo jedno, a činimo nešto sasvim suprotno.
Tako se, s jedne strane, zalažemo za očuvanje okoliša i svijet bez plastike, dok u taj isti okoliš, svakodnevno, bacamo plastičnu ambalažu gotove i polugotove hrane.
Uporno negodujemo zbog onečišćenog zraka, vode i zemlje, očekujući da netko drugi, umjesto nas, riješi naše probleme.
Želimo li promjenu, moramo krenuti od sebe samih, mijenjati se i aktivno sudjelovati u zaštiti vlastite životne sredine.
Značajno ćemo doprinijeti zaštiti okoliša kada odbacimo gotovu i polugotovu hrani te počnemo kuhati, iskreno i od srca, za sebe i one koje volimo.
Najteži korak je – početi
Kao i u svemu, promjenu je najteže započeti.
Za početak, krenimo od najjednostavnije stvari – onoga što već imamo kući.
Napravimo inventuru kuhinje. Pročešljajmo svoj hladnjak, zamrzivač i ormar sa suhom hranom. Provjerimo datume i svježinu namirnica. Imamo li sol i tjesteninu kojima je istekao rok valjanosti prije mjesec dana, vjerojatno su još uvijek iskoristivi.
Ukoliko smo imali običaj kupovati gotove i polugotove proizvode; instant juhe, dodatke jelima, umake i sl., a rok valjanosti je u redu, ne moramo ih bacati. Moj je savjet da ih, malo po malo, potrošimo, i ne kupujemo nove.
Dok ih ne potrošimo, neka u prijelaznom razdoblju, neprerađena hrana počne istiskivati gotovu hranu, zauzimajući sve više i više prostora u našoj prehrani. Tako će se cijela obitelj, neprimjetno, privikavati na izvorne okuse i mirise jednostavnih namirnica.
Planska kupovina – ušteda novca i čuvanje okoliša
Drugi korak je kupovina u trgovini, mesnici, na tržnici, ribarnici…
U kupovinu idemo s popisom namirnica koje nam trebaju. Koje nam trebaju! Upamtimo to. Ne kupujemo sve i svašta. Jedna mi je klijentica kazala da joj je naša suradnja uštedjela i vremena i novca u trgovini. Više ne obilazi, redom, sve odjele hrane, već ciljano uzima brašno, mlijeko, sir, voće…
Planska kupovina doprinosi uštedama. Znamo otprilike što nam i koliko treba za sljedećih nekoliko dana, pa shodno tome i kupujemo. Ne gomilamo hranu koja nam nije potrebna, koja bi se pokvarila i na koncu bacila.
Uz to, obazriviji smo kada kupujemo svježu, neprerađenu hranu. Znamo da su voće i povrće osjetljive namirnice, pa nema smisla skladištiti viškove. Pojedemo koliko smo kupili, otpad se svodi na koru, koštice, peteljke i sl, te i na taj način doprinosimo očuvanju okoliša.
Domaća kuhinja – za zdravlje i očuvanje okoliša
Nedavno sam upoznala gospodina koji, nekoliko mjeseci unaprijed, sa svojom suprugom dogovara što će kuhati za ručak.
Ako Vam se ovaj način planiranja čini rješenje i za Vašu obitelj, super. Usvojite ga.
Ja sam sklonija opuštenijem planiranju. Razmišljam što bih mogla kuhati dan, dva ili tri unaprijed, no isto tako sam otvorena za promjene. Hoće li to biti gulaš s njokima, rižoto od liganja ili varivo od povrća i mesa, sasvim je svejedno. Kada se kući imaju kvalitetne namirnice, što god se skuha biti će dobro.
A kada se kuha sa srcem, hrana se pojede i ne baca se.
Suprotno tome, često nam se gotova i polugotova hrana ne svidi, pa ju bacimo. Em nismo bili zadovoljni i nismo se najeli, em smo uzaludno potrošili novac, em smo bacili hranu, em smo onečistili okoliš. Šteta je višestruka.
Kvalitetna prehrana za vitkost
Jednostavna, neprerađena hrana neizostavna je karika naše vitkosti.
Kada kuhamo za sebe i svoju obitelj imamo uvid u sastav jela. Ne pretjerujemo s mastima i uljima, te su nam tako jela manje kalorična.
Obazrivi smo i što se tiče soli što doprinosi regulaciji povišenog krvnog tlaka, te smanjenju podbulosti/natečenosti.
U odnosu na visokoprerađene namirnice, neprerađena hrana, je bogatija vlaknima, a time i voluminoznija. Brzo popuni prostor u želucu. Doprinosi to pravovremenom osjećaju sitosti tijekom jela, a time i lakšem održavanju primjerene tjelesne mase.
I još nešto. Nije svejedno što smo radili prije ručka. Jesmo li ga kuhali ili smo sjedili na kauču čekajući dostavu? Pranjem, čišćenjem, guljenjem, rezanjem namirnica trošimo vlastitu energiju i opuštamo se, što svakako doprinosi našem fizičkom i mentalnom zdravlju.
Kvalitetna prehrana u praksi
I za kraj, evo prijedloga dnevnog jelovnika.
Doručak: zobene pahuljice s jogurtom i sitno ribanom jabukom
Užina: mali sendvič sa sirom i rotkvicama
Ručak: povrtna juha (poriluk, muškatna tikva, celerov i peršinov korijen), rižoto od liganja, zelena salata
Užina: suhe šljive i bademi
Večera: pečeno jaje, kuhane ćimulice i krumpir
Eto, vjerujem da se slažete sa mnom kako su briga o okolišu i život u skladu s prirodom usko vezani s brigom o zdravlju, redovitom tjelovježbom i kvalitetnom prehranom.
Kuhanje za obitelj nije staromodni gubitak vremena već dugoročno ulaganje u zdravlje.
Šaljem Vam veliki pozdrav
Vaša Vesna