U zadnje vrijeme, među sportašima, sve su češće restrikcije u prehrani kada se zbog alergija, intolerancija na hranu, uvjerenja i dr. iz prehrane izostavljaju određene namirnice. Pitanje je može li tada prehrana sportaša biti raznolika i kvalitetna.
Može, pod uvjetom ako se o njoj mudro promišlja i još mudruje ju se planira.
Što je raznolika prehrana sportaša?
Raznolika prehrana sportaša uključuje sljedeće skupine namirnica:
- žitarice, proizvode od žita, te krumpir i batat;
- povrće;
- voće;
- meso, ribu, jaja i sir;
- mlijeko, jogurt i druge nezaslađene, fermentirane, mliječne napitke te
- masti
Restrikcije u prehrani
Mišljenja sam da je izostavljanje jedne ili više namirnica, iz prehrane, opravdano pod uvjetom da se ne radi o čistom hiru ili pomodarstvu.
Neki od mojih klijenata ne jedu namirnice s glutenom (kao što su pšenica i ječam), drugi ne konzumiraju mlijeko, a postoje i slučajevi kada se preporučuje izbjegavati rajčice ili naranče.
Restrikcije u prehrani imaju poseban značaj ukoliko određene namirnice dovode u pitanje dobrobit sportaša, čak i njegov život (što je slučaj kod ozbiljnih alergija koje mogu izazvati gušenje). Jednostavno, nema smisla jesti namirnice koje nam čine loše.
Što je rješenje?
Rješenje je konzumirati zamjenske namirnice koje su prihvatljive. One postoje, no treba biti otvoren prema mogućnostima, novim okusima i hrani koje se prije, možda, nije jela.
Bit ću iskrena i reći da u slučaju objektivne potrebe za izostavljanjem određenih namirnica iz prehrane, nema opravdanja za izbirljivost. Jer, ako se neka namirnica mora isključiti s jelovnika, nema smisla, zbog svoga hira, odbacivati kvalitetne zamjenske namirnice.
Primjerice, ako se iz prehrane mora isključiti mlijeko i svi mliječni proizvodi, nerazumno je ne jesti zamjenske izvore kalcija – zeleno povrće i sitnu ribu koja se jede s kostima (npr. papaline).
Nadalje, ukoliko tijelo ne podnosi gluten, zamjenske namirnice za pšenicu, raž, ječam i zob su krumpir, batat, riža, kukuruz, proso… i nema smisla nazivati ih seljačkom hranom te od njih okretati glavu. Ne konzumiraju li ih sportaši, osjećat će nedostatak energije, a znamo koliko im je ona važna tijekom treninga i natjecanja.
Izostavljanje velikog broja namirnica iz razloga jer nam se ne sviđaju, može dovesti do ozbiljnih nedostataka pojedinih nutrijenata u organizmu, što nikako nije dobro.
A dodaci prehrani?
Dodaci prehrani mogu biti pomoć no tek kada se prehrana dobro posloži. Primjerice, ukoliko sportaš ne smije jesti ribu, od koristi su omega-3 masne kiseline u obliku suplemenata.
Međutim, valja imati na umu kako je u većini slučajeva hrana ipak prva zamjenska opcija.
Naime, dok se u dodacima prehrani nalazi jedan ili više nutrijenata, dotle su čiste, neprerađene namirnice skup mnogih poznatih i nepoznatih nutrijenata kojih nema u suplementima.
Škola, učenički i studentski domovi te restorani kao izazov
Prema težini situacije, ocjenjujemo smijemo li sportašu dopustiti jesti hranu koja mu nije preporučljiva.
Ako je reakcija na određenu hranu neznatna, može se tolerirati povremena konzumacija školskih užina koje sadrže neprijateljske namirnice.
S druge pak strane, ukoliko se radi o namirnicama koje uzrokuju ozbiljne alergijske reakcije, nema mjesta za eksperimentiranja. Rizik je prevelik, a situacija ozbiljna.
U tom slučaju, valja ispitati postoji li mogućnost da škola, učenički ili studentski dom pripremi zamjensko jelo koje je sigurno za sportaša.
Ukoliko to nije moguće, sportaš mora jesti vlastiti hranu.
U slučaju osnovne škole, obroke nije problem ponijeti od kuće.
U slučaju učeničkog ili studentskog doma, potrebno je uložiti određeni angažman i trud kako bi se prebrodio izazov. Jedna od mogućnosti je samostalna priprema suhih obroka te naručivanje toplih obroka iz pouzdanog restorana.
U obzir dolazi i konzumacija toplih obroka kod prijatelja ili rodbine.
Tu su i druge mogućnosti čija realizacija ovisi o tehničkim mogućnostima i podršci sastrane.
Da je kvalitetna prehrana moguća dokazuje primjer moga klijenta, mladog sportaša, koji ne konzumira namirnice s glutenom i kazeinom.
Doručak prije jutarnjeg treninga: bezglutenski kruh sa skutom i džemom, domaće energetske kuglice (od datulja, ekspandiranog prosa i amaranta)
Nakon treninga: banana, grožđice i blago poprženi lješnjaci
Ručak: tuna, špinat, bezglutenski kruh voda
Užina: mandarina, maline
Večera: domaća pizza s kuhanom šunkom (tijesto je bezglutensko), smoothie od cikle, mrkve i jabuke
Sve u svemu, može se kazati kako su restrikcije u prehrani sportašima izazov koji treba prebroditi. Situacija se može shvatiti i kao proces selekcije kada u vrhunskom sportu ostaju i opstaju samo najbolji, najuporniji i najotporniji.
Budite podrška svome djetetu jer jedino tako može ostvariti svoje snove i ciljeve. Vjerujem da sam Vas ovim tekstom u tome ohrabrila
Sretno na putu do uspjeha.
Veliki pozdrav svima.
Vaša Vesna